"Od bora na licu, veći su problem bore na stanicama" - razgovor s dr. Sanjom Toljan

0
176
dr. sanja toljan razgovor

Razgovarali smo s dr. Sanjom Toljan - autoricom knjige "Čudesna moć hormona" koju preporučamo ženama i muškarcima. O knjizi smo pisali ovdje. Kako je autorica knjige došla do hormonske medicine, zašto se bavi anti-agingom i zašto bi i muškarci trebali brinuti o hormonskoj ravnoteži pročitajte u našem razgovoru.

P: Dr. Toljan, po specijalnosti ste anesteziolog, kako ste došli do hormonske medicine? Što vas je navelo na put kojim ste išli/idete kroz praksu liječnice?

O: Anesteziologija je prekrasna grana medicine i ponovno bih je odabrala. To je još rijetka struka u konvencionalnoj medicini koja poučava i uvažava holistički pristup. Anesteziolog se i u operacijskoj sali i u jedinicama intenzivnog liječenja bavi cijelim čovjekom, nikada jednim organom. Osim toga, bave se i liječenjem boli, najplemenitijim dijelom naše struke. I zato su hormoni bili moje sljedeće odredište, jer u podlozi svakog poremećaja u tijelu nalaze se hormoni. Ako se pitate zašto je neka bolest ili poremećaj nastao, često je odgovor negdje u hormonima i posljedicama njihovog disbalansa. Sretna sam bila uistinu kada sam nakon 25 godina bavljenja medicinom, spoznala moć hormona. Tada sam se potpuno opustila, i kao liječnik i kao osoba, jer sam shvatila da mogu pomoći drugima, ali i sebi.

P: Iz Vaše prakse iščitava se dosljednost u holističkom pristupu zdravlju, prevenciji, liječenju. Pristupate li tako i hormonskoj medicini? Postoji li neka povezanost?

O: Naravno. Ljudsko biće je nedjeljivo, i ako ga ne liječite u ukupnosti, radite samo male pomake. Nisam nikada bila zadovoljna time, i kroz hormone sam shvatila da ih morate balansirati u kompletu. Da bi npr. dobro radili spolni hormoni, i svi drugi hormoni moraju biti balansirani, i onda se nameće jednostavno taj holistički princip, jer inače ne funkcionira, jednostavno ne pomažete.  Struka koja se bavi hormonima u medicini je psihoneuroendokrinoimunologija. Već po ovom nazivu koji uključuje četiri zasebna pojma, vidmo kako se i znanost mjienja i rekli bi udružuje da na jasniji način ponudi objašnjenja kako organizam funkcionira. Dakle nije se dovoljno baviti samo jednom granom  medicine da biste bili zaista uspješni, naprosto morate povezivati. To su ti novi vjetrovi koji pušu u našoj struci i ja sam ih sa zadovoljstvom dočekala i primjenjujem ih svakodnevno.

P: U knjizi navodite, u nas relativno nov i nepoznat, pojam aniti-aging medicina. Anti-aging uglavnom povezujemo s izgledom, tretmanima, proizvodima, zahvatima koji skrivaju godine na licu i tijelu. Što je zapravo anti-aging medicina koju prakticirate?

O: Zbog nesretnog izraza „anti-aging medicina“, danas  liječnici koji se njome bave zagovaraju termin „pro-aging medicina“, jer starenje ne zaustavljamo, nego smo za upravljanje  starenjem, mi volimo starenje, ali da je zdravo, veselo i optimistično. Slažem se da termin anti-aging nije dobar jer sugerira na nešto nemoguće (sprečavanje starenja), ali medicina koja stoji iza tog naziva moćna je. Danas je to znanstvena grana koja proučava interakciju okoline na  aktivaciju gena u tijelu i manipuliranjem okolišem, doprinosi pravilnoj genetskoj ekspresiji. Na okolinu djelujemo  mi sami, a anti-aging i preventivna medicina nas podučava što raditi da umanjimo aktivaciju “loših“ gena.  Anti-aging medicina ne bavi se samo borama na licu, zapravo, bavi se borama na vašim stanicama, i kada izravnate bore na staničnoj razini, i koža je ljepša. Zato njega kože nema smisla ako se ne zaputite u dubinu.

P: Mnogi imaju otpor prema hormonskom liječenju, kako im pomoći, kako ih razuvjeriti i navesti da si pomognu?

O: Manipuliranje znanstvenim radovima, iskrivljavanje tumačenja studija u medijima doveli su do „zbunjenosti“ među ljudima, ali i među medicinskim stručnjacima. Ne samo da se hormona boje laici nego i liječnici. Svaki strah nestane kada se educiramo, kada dobijemo pravu informaciju, zato sam osobno bila inspirirana da napišem knjigu o hormonima na hrvatskom jeziku. Namijenjena je prvenstveno laicima, ali na kraju knjige stavila sam i znanstvene reference da se njome mogu služiti i zdravstveni profesionalci.  Ljudi žive duže, brže, zahtjevnije, žlijezde se umaraju na tom iscrpljujućem putu, i bez hormonske nadoknade mnogi bi prerano okončali svoje životne bitke. Revolucija u medicini je napravljena prije stotinjak godina kada su spašavani ljudski životi ekstraktima životinjskih žlijezda. Tada su hormoni slavljeni, a danas kada imamo sjajne hormone, bioidentične, dakle jednake našem tijelu, pripremljene da djeluju isto kao naši vlastiti, pojavio se strah od hormona. Osobno imam strah od lijekova koji uzrokuju nuspojave, a hormoni me raduju jer pomažu mojem tijelu da prebrodim simptome neaktivnosti vlastitih žlijezda.

P: Razgovori o hormonskoj (ne)ravnoteži uglavnom su „ženski razgovori“. Koliko su muškarci doista spremni potražiti pomoć i savjet?

O: Hormone imaju i muškarci, u šali često govorim. I muškarci proživljavaju promjenu, i te kako, ali ju ne znaju prepoznati. Pitala sam jednog mog dobrog prijatelja, kako bi ti rekao da se nešto mijenja u tvome životu, kako muškarci prepoznaju promjenu, na što se on malo zamislio i rekao: “ Pa, jednostavno počneš gledati mlađe ženske !“ Fenomenalno, i ja se time slažem. Iza takve bezazlene aktivnosti mogu stajati ozbiljni nedostaci hormona koji dovode do bržeg starenja. Muškarci prije svega gubitkom testosterona gube mentalnu sposobnost i čvrstoću, samopouzdanje, te su skloniji kardiovaskularnim bolestima. Napredna medicina danas već muškarcima koji su doživjeli  infarkt  rutinski nadomještava testosteron. To je glavni anabolički hormon u muškom tijelu, dakle hormon  koji izgrađuje. On nije zadužen samo za libido i seksualnu moć, on je isto tako hormon muškog zdravlja i pameti.

P: Što vam u poslu predstavlja najveći izazov, a što najveće zadovoljstvo?

O: Zadovoljstvo mi je kada vidim da pomažem, jer naša misija  je pomagati ljudima, i to se svima koji radimo sa bolesnim ljudima duboko usadi kroz školovanje . Zbog toga radimo težak  i odgovoran posao koji se zove – liječenje.  Zadovoljan pacijent  kojem sam pomgla je za mene nagrada, ne treba mi drugog ordenja.  A izazov mi je da i dalje budem vođena zdravim razumom i intuicijom i da mi posao ne bude težak i monoton, nego da me inspirira, i da nikada ne budem imala potrebe otići u mirovinu. Izazov mi je da radim i učim dok dišem. Dum spiro, spero!

P: Kad biste ponovno birali svoj poziv, biste li nešto „odradili“ drugačije?

O: S ovim znanjem i iskustvom, definitivno, čini mi se na prvi pogled da  bih mnoge stvari odradila drugačije, ali kada se malo udubim i razmislim, sve što sam proživjela, bilo je potrebno da bih stekla ovo znanje, volju i priliku da se bavim baš ovim, što volim , što me ispunjava i na kraju –  što pomaže.

Pročitajte isto: Probajte proljetni detoks sa dr. Sanjom Toljan! 1. tjedan

KOMENTARI