dr. Sanja Toljan: Zašto ne preporučujem preventivnu mamografiju i koje su alternative?

0
45
mamografija

U svojoj ordinaciji upoznala sam mnoge zanimljive žene i muškarce koji su me naučili promišljanju mudrosti, te dodali vrijednost onom naučenom knjiškom znanju. Shvatila sam da moram kombinirati stvarni život i teoriju kako bih uistinu mogla pomoći ljudima.

Piše: dr. Sanja Toljan

Jučer je kod mene bila moja pacijentica koja je na izlazu iz anoreksije. Još uvijek je fragilna, ali stvari su jako napredovale. Kaže da sada ima krasan odnos sa roditeljima, i oni su se drastično promijenii. Od jedne disfunkcionalne obitelji postali su puno smireniji i povezaniji. Ona sada kuha za cijelu obitelj, jer ju to veseli i studira integrativno liječenje u SAD-u. Koja drastična promjena od prije dvije godine. No, što je mene zapravo u svemu tome oduševilo i navelo da vam o tome pričam, nije njeno poboljšanje, nego susret s njenom majkom. Dakle, po izlasku iz ordinacije, prišla mi je njena majka, toplo mi primila za ruku i zahvalila. Rekla je da je za sve njih ovo bilo poučno razdoblje života i da su sada svi zreliji i sretniji. I na kraju dodaje: znate ono na prsima što mi je pronađeno prije dvije godine, bila sam prije mjesec dana na termografiji, sve je čisto, nema ničega. Što reći nakon ovakvog hepienda, nego samo to da u svojoj ordinaciji želim više ovakvih pacijenata i sudbina.

Ovu priča došla mi je jednog listopada, kad se održavaju dani ružičaste vrpce i kada se sve žene podsjećaju da trebaju raditi mamografiju.  Pripadnici raznih interesnih skupina hodaju po Cvjetnom placu, slikaju se  s okačenom ružičastom trakicom na reveru. Naime, uvjereni su da podižu svjesnost žena za redovito mamografsko praćenje dojke kao bi se smanjilo umiranje od te bolesti. Ideja da nešto ulovimo dok je malo, ima veću šansu za preživljavanje, možda teoretski vrijedi, ali u praksi nikako. Dapače, nove studije pokazuju da mamografija može biti opasna.

Nezavisni istraživači is skandinavskih zemalja okupljeni pod Nordic cohrane organizacijom (svaki medicinar i znanstvenih vjeruje cohrane analizi), izdala je upute za mamografiju koje kažu:

  1. Razumno je ići na skrining mamografije, ali isto tako nije razumno ići na preventivnu mamografiju jer može i naštetiti.
  2. Od 2000 žena koje se preventivno pregledavaju mamografijom kroz 10 godina jedna će izbjeći umiranje od karcinoma dojke.
  3. Istovremeno, od tih 2000 žena 10 će biti dijagnosticirano lažno pozitivno za karcinom i proći će kemoterapiju, operaciju ili zračenje.
  4. A što je još opasnije, oko 200 zdravih žena dobit će lažni alarm da s njihovim prsima nešto nije u redu, te će živjeti pod psihičkim pristiskom. Strah da bismo mogli dobiti neku bolest ili da se ona u nama razvija, može imati dalekosežne negativne posljedice za naše zdravlje.
  5. Svi ovi zaključci došli su iz velikih randomiziranih studija i pokazuju da preventivna mamografija više nije dobra metoda za sprječavanje umiranja od karcinoma, jer je liječenje postalo puno efikasnije. Skrining pretvara zdrave žene u bolesne i povećava umiranje od srčanih blesti i raka ( kemoterapija, radioterapija).
  6. Iz svega toga zaključuje se da mamografija kao metoda prevencije umiranja od raka dojke nije opravdana. U stvari, ne odlazeći na mamografiju, žena povećava svoje šanse da ne umre od karcinoma dojke.

Koja revolucija u pristupu zdravlju žena!

Iako Nordic cohrane ( www.cohrane.dk) ne govori ništa o štetnim učincima zračenja, ali  uz sve to rečeno o mamografiji, možemo dodati i negativne učinke ionizirajućeg zračenja. Ako svake godine  idete na preventivnu mamografiju, ozračujete svoje dojke, a zna se da je to štetno. Efektu zračenja  pridodaje se i gnječenje, pa mnoge žene ne idu rado na tu pretragu. Što je još tragičnije, onima koje imaju veće šanse za oboljevanje od karcinoma, jer  su im oboljele majke ili rođakinje po majčinoj strani, preporučaju se česti pregledi. Tada one često idu na mamografiju svake godine, pod psihološkim pristiskom hoće li se nešto pronaći.

Kada čitate osvrt doktorice Christiane Northrup, poznate američke ginekologinje  o mjesecu ružičaste vrpce, onda vidite da i ona dijeli isto mišljenje. Naime, iznosi  podatke američkih randomiziranih studija koje isto tako, slično kao i skandinavski cohrane, sumnjaju u mamografiju kao metodu koja će spasiti život ženama.

Dr. Northrup ne misli da žene imaju dojke kako bi se u njima razvio rak. One služe mnogim drugim lijepim stvarima, one su dio naše ženstvensti, po čemu se razlikujemo od muškaraca. One su naše oružje koje nam svaki dan ukazuju da smo žene i da se moramo boriti u životu na ženski način, a ne prihvaćati muška pravila. U našim dojkama konačno stvara se i hrana za buduće populacije.

Zašto bi rak, karikirano kažem, htio baš sjesti na to uzvišeno  mjesto? Možda da nas upozori da nismo dobre prema svojoj ženstvenosti, prema ženi u sebi i da ju dovoljno ne njegujemo.

U svojoj knjizi Žensko tijelo, ženska mudrost, doktorica Christiana Northrup razlaže važnost ženskih dojki za cjelokupno zdravlje i toplo preporučam svim ženama da to pročitaju.

Ako ne idemo na mamografiju, još uvijek nam ostaju 2 druge metode, koje ne zrače i ne stiskaju, ultrazvučna pretraga i termografija. Termografija vidi promjene topline i ukazuju na neku upalu ili nešto što se u dojki dešava na staničnoj razini. Nerijetko, ako je temperatura previsoka, to može biti i karcinom, ali većinom, termografija služi da nam ukaže možda na neki problem u tijelu koji bi mogli riješiti možda sa više spavanja ili dodatkom nekih nutrijenata.

Gledam neki dan reklamu na televiziju gdje se muškarci  češu po testisima, i gdje ih se poziva da se počešu ne bi li prepoznali kakvu kvržicu. Možda će uskoro i njihove testiste snimati u nekom škripcu, kao što snimaju ženske dojke, tko zna, ali svaka žena ima pravo na informaciju.

Odluka je na vama, dobro informirana žena za sebe će donijeti najbolju odluku. Danas, u eri interneta, ništa lakše, informacije su svuda oko nas. Zrele žene ne žele ispiranje mozga, ne više.

Autorica: dr. Sanja Toljan

KOMENTARI