JA-poruke ili i roditelji su samo ljudi!

0
28
ja-poruke

Svaki roditelj u obiteljskom život nailazi na situacije kada mu smeta djetetovo ponašanje. To je ona situacija kada roditelj ima problem, a ne dijete (pisali smo o tome u tekstu "Naučite aktivno slušati svoje dijete"), te on (roditelj) mora pronaći način da si pomogne.

Prije svega treba podsjetiti da su i roditelji ljudi koji imaju svoje potrebe, te da je normalno da ne mogu prihvatiti svako ponašanje svog djeteta. Najprije moraju shvatiti što osjećaju, a onda to i priznati. Ne bi se trebali praviti da prihvaćaju ponašanje koje im ne odgovara, već iskreno reći djetetu što ih muči.

Umjesto ponižavajućih, šaljite ja-poruke

Često u pokušaju da promijene djetetovo ponašanje, roditelji šalju ponižavajuće poruke, te zahtijevaju da se problem riješi na određeni (njihov) način, čime izazivaju otpor kod djece.
To se može izbjeći slanjem ja-poruka. Riječ je o porukama kojima roditelj izražava kako se osjeća u trenutku kad se dijete ponaša na određeni način. Učinkovitije su jer ostavljaju djetetu odgovornost za promjenu ponašanja i stoga smanjuju neprijateljstvo.
Djeca često ne znaju kako njihovo ponašanje utječe na druge. Kada im se na to ukaže, obično žele biti obzirnija. Najčešće greške kod izražavanja ja-poruka su prikrivene ti-poruke (zamjeranje, osuđivanje), slanje samo negativnih ja-poruka, te nepokazivanje osjećaja o kojima poruka govori.

JA-poruke uče odgovornosti

Ishodi slanja ja-poruka su raznoliki. Ponekad će biti potrebno uputiti još koju jer će prva biti ignorirana. Ponekad će djeca odgovoriti svojom ja-porukom pri čemu bi ih roditelji trebali aktivno saslušati, a u nekim slučajevima će djeca jednostavno odbiti promijeniti svoje ponašanje čime dolazi do sukoba potreba koji se može riješiti na različite načine.

Primjeri ja-poruka:

Smeta mi kad mi upadaš u riječ, jer zaboravim što sam htjela reći.

Ne volim da se igraš blizu ceste, jer se bojim da ne dođe do nesreće.

 

Autorica: Sanda Kačunić, prof. pedagogije i dipl. etnologinja