Montessori slobodni odgoj

0
99
montessori metoda

U želji da pronađu idealan model odgajanja koji će u potpunosti zadovoljiti interese i potrebe njihova djeteta mnogi roditelji lutaju iz vrtia u vrtić iz škole u školu nezadovoljni jer se njihovo dijete nije uklopilo.

Da bi čitateljima portala www.sretnodijete.net olakšali izbor idealnog modela odgajanja diplomirana etnologinja i profesorica pedagogije Sandra Kačunić napravila je pregled odgojnih modela. Danas saznajte u čemu je bit Montessori modela slobodnog odgoja.

montessori vrtićKoncept nastave u današnjim školama, po kojem je nastava organizirana po predmetima, razredima i satovima prisutan je već nekoliko stoljeća. Brojni su pedagozi pokušali ponuditi drugačiji model školovanja. Nije moguće osmisliti jedinstveni model, kojim bi svi uključeni bili zadovoljni, a pluralnost u školstvu je i mjerilo demokratičnosti određenog društva.
Jedan od alternativnih oblika školovanja je program Montessori. Dobio je ime po svojoj osnivačici Mariji Montessori (Italija), koja je živjela na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Taj model nudi napuštanje krute forme koja karakterizira tradicionalni razredno- predmetno- satni sustav. Njezina odgojna metoda se zasniva na samoodgoju i samopoučavanju. Naglasak je na samostalnosti djeteta i polazi se od njegovih interesa i sposobnosti.

>> Pročitajte isto: Maria Montessori: 12 bezvremenskih savjeta za učitelje i roditelje

Razvijanje svih potencijala

Djeca sama biraju aktivnost kojom će se baviti i bave se njome dok imaju interesa, za razliku od tradicionalnog sustava u kojem se svi bave istom aktivnošću istodobno. Motorika i osposobljavanje osjetila imaju bitnu ulogu u programu Montessori. Djecu se potiče na razvijanje svih njihovih potencijala u poticajnoj okolini koja obuhvaća razvojne materijale i opuštenu, nekompetitivnu atmosferu. U ovom okruženju, uloga učitelja je također promijenjena.

Učitelj je organizator, a ne predavač

On nije predavač nego organizator. Okružuje djecu različitim materijalima i pokazuje kako se koriste, a onda ih prepušta samoučenju. Prema originalnoj zamisli Montessorijeve, odgojne skupine bi obuhvaćale djecu različitih godišta. Tako bi si djeca mogla međusobno pomagati i učiti jedni od drugih.
Najčešći prigovor koji se upućuje ovom modelu je pretjerani individualizam, odnosno zanemarivanje uloge kolektiva u odgoju. Uz specijalizirane vrtiće i škole, pojedini elementi pedagogije Montessori su uključeni u redovne škole.

Sanda Kačunić
prof. pedagogije i dipl. etnologinja