Waldorfska pedagogija

0
8
waldorfska pedagogija

U želji da pronađu idealan model odgajanja koji će u potpunosti zadovoljiti interese i potrebe njihova djeteta mnogi roditelji lutaju iz vrtia u vrtić iz škole u školu nezadovoljni jer se njihovo dijete nije uklopilo.

Da bi čitateljima portala www.sretnodijete.net olakšali izbor idealnog modela odgajanja diplomirana etnologinja i profesorica pedagogije Sandra Kačunić napravila je pregled odgojnih modela. Danas saznajte u čemu je bit waldorfske pedagogije.

Među poznatije alternativne škole spada waldorfska škola koju je utemeljio Rudolf Steiner (1861.-1925.).

Ime je dobila po tvornici cigareta Waldorf-Astoria, čiji je direktor pomogao Steineru pri osnivanju prve škole. Waldorfska pedagogija temelji se na Steinerovom učenju antropozofiji.

Škola bez udžbenika

Kao i većina alternativnih škola, i waldorfska odbacuje krutost tradicionalne škole. U radu se ne koriste gotovi materijali, kako bi djeca razvijala maštu, a ni udžbenici. Razlog odbacivanja udžbenika (i medija) leži u stajalištu waldorske pedagogije da bi djeca trebala učiti otkrivanjem, direktno iz onoga što ih okružuje.
Razredni odjeli predstavljaju male životne zajednice. Učiteljeva ličnost je za djecu važnija od nastave. Učitelj vodi jedno odjeljenje osam godina i na taj se način zbližava s učenicima. Nitko ne ponavlja razred jer se ne želi razbiti zajednica i obeshrabriti dijete.

U Hrvatskoj djeluju dvije waldorfske škole, u Rijeci i Zagrebu, te osam vrtića, u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Otkriti talent i potaknuti uspjeh

Zadatak je učitelja pomoći djetetu otkriti njegov talent i potaknuti optimalan uspjeh. Odgoj ne teče prema unaprijed određenim smjernicama, nego se u obzir uzimaju djetetove sposobnosti. Još jedna specifičnost waldorske nastave je i rad po epohama. Učenici proučavaju određenu pojavu 3-4 tjedna (umjesto nastave iz nekoliko predmeta) i na taj ju način temeljito upoznaju.
Djeca od početka školovanja uče strane jezike, prvo samo kroz igru kako bi osjetili njihovu melodiju i ritam. U školi se ne njeguje natjecateljski duh, nema brojčanog ocjenjivanja, a pojedinac i kolektiv imaju u odgoju jednaku važnost, s malom prevagom kolektiva. Tako se dijete priprema za buduće međuljudske situacije. Prisutna je orijentacija na umjetnički i radni odgoj. Roditelji su na različite načine uključeni u rad škole.
Neki kritičari smatraju waldorfske škole otuđenima od svijeta, a i zamjeraju im kasni početak razvijanja intelektualnih sposobnosti.


Sanda Kačunić
prof. pedagogije i dipl. etnologinja