Živimo u doba interneta i ftalata

0
41
ftalati u igračkama

U vrijeme kad su očevi izrađivali sinovima drvene igračke iz komada drveta što su ga u zajedničkoj šetnji našli u šumi, a majke u zimskim večerima s kćerima plele krpene lutkice, nije bilo straha od plastičnih igračaka i topivih molekula ftalata.

No, tko još može dokazati da su takva vremena uopće postojala? Nema tragova na internetu, a bake i djedovi koji bi nam o tome mogli pričati možda sjetno gledaju kroz prozor nekog umirovljeničkog doma, bez unučića na krilu…
Priča o ftalatima uvelike je predmet istraživanja znanstvenika toksikologa i zakonodavaca. Najkorišteniji ftalati u plastičnim proizvodima mogu biti kancerogeni pa su ih privremeno zabranili u dječjim igračkama za djecu do 3 godine (znanstveni podaci su davno pokazali kako se male molekule ispiru iz plastičnih materijala, a tada su djeca još u oralnoj fazi).

Opasni i za trudnice

Neki su ftalati proglašeni reproduktivno toksičnima, tj. da mogu smanjiti plodnost, a novija istraživanja pokazuju i da unos ftalata u trudnoći može imati utjecaj na dijete.
Američki znanstvenici s University of Rochester tvrde da su u svojim istraživanjima došli do zaključaka da ftalati mogu dovesti do promjena na mozgu kod muških beba te ih feminizirati.

«Nalazi prikupljeni od 145 djece koje je objavio International Journal of Andrology pokazuju kako se dječaci koji su prije poroda bili izloženi većoj koncentraciji ovih toksina rjeđe igraju s igračkama karakterističnima za njihov spol.» - prema izvoru Pliva zdravlje (BBC).

Istraživanja prate tvrdnje da ovi spojevi mogu narušiti ravnotežu hormona i imati učinak poput ženskog hormona estrogena te mogu smanjiti utjecaj muškog hormona testosterona.

Budite odgovorni potrošači

I ponovno se vraćamo sretnoj i drevnoj obitelji s početka priče – kad majka uči kćer njezinom kultorološkom mjestu u društvu, a otac sinu pokazuje put u «mušku stranu društva» - svakome igračka namijenjena njegovom spolu. Danas je to, čini se, metoda znanstvenog istraživanja.
Danas, kada o svemu doznajemo na internetu, lako možemo upasti i u paranoju pretraživanja smijemo li ujutro popiti zeleni ili je bolji bijeli čaj? Je li bolje rižu kuhati u puno vode ili je pržiti i zaliti točno određenom količinom vode?
No, jedna od dobrih stvari jest i upozorenje nama potrošačima na opasne tvari iz robe svakodnevne potrošnje.
Povremeno svratite na stranicu i osvijestite svoju potrošačku odgovornost: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm

*Prema izvoru: Pliva zdravlje (BBC)